Univerzitetski Foto-Kino Klub Banjaluka

U izložbenom salonu Kulturnog centra Banski dvor, 28. juna otvorena je 28. Klupska izložba fotografija Univerzitetskog foto kino kluba Banjaluka. Prisutne je pozdravio Milorad Kašćelan i, već po tradiciji, upoznao ih sa statistikom izložbe i aktivnostima kluba u prethodnom periodu.

Istakao je da na izložbi učestvuje 35 autora sa 137 fotografija. Kašćelan se posebno zahvalio direktoru Kulturnog centra Banski dvor na dugogodišnjoj saradnji, razumijevanju i kontinuiranoj podršci u aktivnostima kluba. Sa značajem i karakterom same izložbe prisutne je upoznao Dragan Prole.

On je naglasio da je to najznačajnija i najbitnija izložba u životu i radu jednog foto-kluba. Izložene fotografije predstavljaju kreativan odgovor članova kluba u okviru dvije teme: slobodne teme i teme sjenka. Prole je objasnio kako to u potpunosti korespondira sa stvaralačkim načelima kluba, a u cilju unapređenja radova njegovih članova, stoga se prilikom izbora teme za izložbu vode izvornim postulatima fotografije zasnovanim na ključnim elementima, poput svjetla, sjenke, kontrasta, linije, oblika, pokreta, kompozicije, emocije i priče.

Svjetlo i sjenka modeluju i oživljavaju scenu, daju joj snagu, uprisutnjuju utisak prostora, plastike i dubine, stvaraju crtež, dramatične efekte, ističu oblik i detalj, izazivaju specifične emocije kod posmatrača, a često zamjenjuju i boje. Ove godine izložbu je na viši nivo postavilo prisustvo renomiranog slovenačkog fotografa Vasje Doberleta, kao jednog od članova žirija, a koji pritom ne poznaje imena i radove članova kluba, ali koji zato izvrsno poznaje fotografiju. Prole je posebno istakao radove prvonagradjenih autora, Milke Risović i Ognjena Golubovića, osvrnuvši se na likovnost i poruke koje nose njihove fotografije. Mladen Matović, direktor Kulturnog centara Banski dvor, u svom obraćanju prisutnima, osvrnuo se na izuzetnu saradnju ove kulturne ustanove sa UFKK Banjaluka i naglasio da će i ubuduće biti otvoren za sve aktivnosti kluba koji svojim manifestacijama oplemenjuje kulturni život grada. Matović je proglasio izložbu otvorenom.

Redovni posjetioci izložbi u organizaciji UFKK Banjaluka nedvojbeno uviđaju da istinska fotografija nije samo pasivna refleksija već artefakt koji aktivno oblikuje naše razumijevanje svijeta i nas samih. Dakle, ne korisna tehnologija i popularan proizvod industrije zabave, nego umjetnost u svom suštinskom značenju. Proteklo je mnogo vremena od borbe Alfreda Stiglica da fotografija dobije status umjetničke forme, njegovih aktivnosti u njujorškoj Galeriji 291, do danas, od fotografije kao tehničkog konstrukta do umjetničke kreacije, pa se umjetnički status fotografije odavno i ne dovodi u pitanje. Međutim, demokratizacija umjetničkog izraza, slike koje su izgubile kopču sa stvarnim objektima prikazivanja, internet i društvene mreže, do kraja pojednostavljena distribucija i mogućnost globalne vidljivosti, bez potrebe za izložbama i galerijama, značajno su odvojili fotografiju od njene suštine.

Ako je postmodernizam problematizovao pitanje veze između fotografije i stvarnosti, odnosno, da li je fotografija predstavljanje stvarnosti ili pak stvarnost sama po sebi, onda ih je naše vrijeme do kraja izoštrilo. Ova pitanja nalaze se u samoj srži filozofskih promišljanja francuskog filozofa Žana Bodrijara. Njegova teorija o simulakrumu problematizuje razliku između stvarnog i simuliranog, razliku koja postaje sve zamagljenija i krajnje dvosmislena, upućujući na raspon između vjerne slike i puke simulacije.

Za njega je fotografija čista simulacija, i prema tome – suštinski odvojena od stvarnog svijeta, simulakrum koji maskira odsustvo stvarnosti uspostavljanjem hiperrealnog svijeta, što se dodatno usložnjava ubrzanim razvojem vještačke inteligencije koja generiše potpuno novu stvarnost, strogo algoritamskog porijekla, bez referentne tačke usidrene u stvarnosti. Upravo to implicira i nejasnu granicu između virtuelnog i stvarnog. Iako su Bodrijarove ideje umnogome pesimistične, one pružaju uvid u razumijevanje kako mediji i moderna tehnologija oblikuju našu percepciju stvarnosti, te kako razlikovati autentične vrijednosti i iskustva od simuliranih.

Na neka od ovih pitanja odgovore bi mogle ponuditi fotografije članova Univerzitetskog foto kino kluba izložene do kraja jula u Kulturnom centru Banski dvor. To znači da će svaki ljubitelj fotografske umjetnosti, u jednom autentičnom prostoru, moći da promisli o smislu i funkciji fotografije u savremenom svijetu, o vezi između fotografije i stvarnosti, činjenici da svaka fotografija, samim svojim postojanjem, jeste svjedočanstvo trenutka koji je postojao u stvarnosti, i ima moć da interpretira, kontroliše i posmatra stvarnost, te proširuje granice percepcije, a možebiti da bi se mogao pronaći i odgovor na krucijalno pitanje – može li fotografija spasiti stvarnost savremenog čovjeka.

KATALOG IZLOŽBE

RTRS PRILOG (VIDEO)

BN TV PRILOG (VIDEO)